Prva reciklabilna fasada u Europi

Fasadni toplinsko-izolacijski sustav bez ljepila, čije se glavne komponente mogu reciklirati: nakon intenzivnog istraživanja i razvoja tvrtki Sto je u suradnji s Tehničkim sveučilištem u Grazu uspio proboj sa sustavom „StoSystain R“. Sada se prvi objekt u Europi s novom fasadnom tehnologijom nalazi u Villachu. Nakon samo 10 radnih dana pilot projekt je završen. Sustav oduševljava stručnjake po svim linijama. 

Fasadni toplinsko-izolacijski sustav bez ljepila predstavlja prekretnicu u razvoju održivih fasadnih rješenja. Kod rastavljanja sustava pojedine komponente sustava mogu se čisto i po vrstama sortirati i zatim reciklirati. Stručnjaci tvrtke Sto, kao vodećeg imena na području tehnologije kada je riječ o održivim i učinkovitim fasadnim sustavima, razvili su zajedno s Tehničkim sveučilištem u Grazu potpuno novi način kako nadograditi neki fasadni toplinsko-izolacijski sustav: StoSystain R kreće put tržišne zrelosti, oslanjajući se na revolucionarnu i efikasnu tehniku spajanja na čičak i snalazeći se pritom i bez ljepila. Pojedine komponente sustava mogu se na kraju životnog vijeka sustava u velikoj mjeri sortirati po vrstama, nakon čega se glavnina sustava reciklira kako bi se mogao ponovno upotrijebiti.

StoSystain R: od ideje do pilot projekta

Ideja o fasadi spojenoj na čičak nagrađena je već 2015. godine „nagradom za reciklažu građevnog materijala“. U siječnju 2017. godine StoSystain R proslavio je svoj debi na sajmu BAU u Münchenu. Nešto kasnije, Sto kao vodeće ime na području tehnologije osvanuo je pred javnosti sa svojom „Fasadom budućnosti“ pod sloganom „Spajanje na čičak umjesto lijepljenjem“. Građevinska sezona 2017. pokazala je da je sazrio trenutak da se uđe u prve pilot projekte i da se zajedno s renomiranim fasadnim poduzećima, poput tvrtke Hofer iz Seebodena, ove projekte i realizira. Kao prvi objekt odabrana je zgrada u krugu Središnjice Sto u Villachu.

U južnoj Njemačkoj i Salzburgu već je aktivan jedan projektni tim tvrtke Sto koji planira zajedno s obučenim i kvalificiranim radnicima realizirati i nove projekte. Za 2018. godinu predviđeni su koraci koji će dovesti do tržišne zrelosti kako bi se sustav što prije mogao učiniti dostupnim vrlo zainteresiranom tržištu.

Nadgradnja patentiranog fasadnog toplinsko-izolacijskog sustava integrirana je u izložbenu vitrinu koja je postavljena u krugu tvrtke Sto u Villachu, i može se razgledati tijekom radnog vremena tvrtke.

StoSystain R – fasada budućnosti

Spajanje na čičak umjesto lijepljenjem

Kao tehnološki lider na području ETICS sustava, tvrtka Sto zna koja svojstva savršena fasada mora posjedovati. Zajedno s Tehničkim sveučilištem u Grazu, Sto je razvio toplinsko-izolacijski fasadni sustav StoSystain R, koji ne samo da radi uz pomoć bioničke tehnologije, već i na području održivosti i reciklaže skuplja pozitivne bodove.

Ideja za sustav StoSystain R dolazi iz prirode. Uzor je biljka čičak, čije smo genijalno svojstvo prenijeli na fasadni toplinsko-izolacijski sustav: iznimna izdržljivost i reverzibilnost. Dosad su se klasični fasadni sustavi lijepljenjem pričvršćivali za podlogu. Ljepilo je sada zamijenjeno inovativnim čičak-spojem koji omogućuje jednostavnu montažu i demontažu pojedinih elemenata. Pri ugradnji se proizvodi manje otpada, što pridonosi uštedi resursa.

StoSystain R izvođaču štedi vrijeme i novac. Nadalje, sustav se nakon uporabnog vijeka može gotovo u cjelosti rastaviti na glavne komponente i gotovo u potpunosti ponovno upotrijebiti. Jednostavna montaža i maksimalna raznolikost oblikovanja čine StoSystain R savršenim sustavom za čovjeka i prirodu.

Efikasan spoj

Klasični toplinsko-izolacijski fasadni sustavi se sastoje od različitih slojeva, koji se ljepilom pričvršćuju za podlogu. Kod sustava StoSystain R se čvrsti spoj između završne obloge i izolacijske ploče postiže efikasnim čičak-spojem.

Istraživanje tvrtke Sto ponovno koristi znanstvenu disciplinu bioniku i tako stvara inovacije, koje snagu prirode provode s najvećom učinkovitošću. Bionička provedba čička se uspješno koristi u mnogim područjima. U suradnji s Tehničkim Sveučilištem u Grazu, uspjelo nam je genijalni sustav biljke čičak prenijeti na izolacijski sustav.

Čičak spojevi nisu samo postojani, nego su i otporni na ekstremne temperature i opterećenja. Sustav čička predstavlja stabilan spoj, koji se jednostavno može ponovno rastaviti. Klasični toplinsko-izolacijski sustavi se sastoje od različitih slojeva, koji se lijepljenjem nanose na podlogu.

Efikasan spoj
Kod sustava StoSystain R se čvrsti spoj između završne obloge i izolacijske ploče postiže efikasnim čičak-spojem. Slojevi fasade se montiraju preko ploče s čičak površinom i posebno razvijenih pričvrsnica.

Iza toga stoji specijalna tehnologija spoja razvijena za ovaj sustav koja komponente sustava drži skupa. Nakon uporabnog vijeka glavne komponente sustava se mogu razdvojiti i ponovno upotrijebiti.

Ponovno korištenje i recikliranje su ekološki aspekti koji čine StoSystain R posebnim energetskim sustavom koji također može očuvati resurse.

Klimatske promjene i nestašice resursa čine energetske učinkovitosti, ponovnu upotrebu i recikliranje važnim temama. Sa StoSystain R je pronađen novi način za energetski efikasnu izgradnju i saniranje te se nudi idealno rješenje za demontiranje i recikliranje. Visoki standard održivosti kojemu teži Sto u svakom području, pa čak i bolje zadovolji.

Već tijekom razvoja novog sustava prioritet je stavljen na ponovnu uporabu i recikliranje. Daljnje spajanje na čičak omogućuje recikliranje pojedinih komponenta. Konvencionalni izolacijski sustavi se sastoje od različitih slojeva koji su povezani ljepilom i pričvršćeni na materijal zidova. Kroz trajnu vezu je recirkulacija materijala kompleksna i vrlo skupa. StoSystain R više ne korisiti čvrstu vezu između vremenske ljuske i izolacije.

 

StoSilco® blue

silcoblue

silco

StoSilco® blue

prema prirodnim načelima djelovanja bez biocidnog zaštitnog filma

Osim na lijepi izgled investitori sve veću vrijednost polažu na ekološke i zdravstveno prikladne građevne materijale. Kod poboljšanja površinskih efekata u područjima vodne ravnoteže i smanjene biološke raspoloživosti Sto je svojom završnom žbukom na bazi silikonske smole StoSilco® blue razvio održivo rješenje. StoSilco® blue sprječava nakupljanje mikroorganizama koristeći se prirodnim načelima djelovanja bez da pritom negativno utječe na dojmljiva svojstva i ponašanje kod nanošenja pravih žbuka na bazi silikonske smole.

StoSilco® blue štiti od algi i gljivica pritom se koristeći prirodnim načelima djelovanja. Njegovo preventivno i usporavajuće djelovanje na mikroorganizme počiva na fizikalnim procesima (vodnoj ravnoteži) i aspektima biološke raspoloživosti, te se ne može iscrpiti (objašnjenje vidi na grafici pored).

StoSilco® blue vrlo učinkovito povezuje ova dva načela. Vodonepropusna tehnologija na bazi silikonske smole drži suhima dublje slojeve kao i komponente samoga zida te potpomaže sušenju površina. Ova žbuka dobro se nosi i s drugim aspektom – biološkom raspoloživošću – i opet koristeći se svojom prirodnom zaštitom tako da odabrane sirovine u žbuci ne mogu poslužiti kao hrana. Osim toga, neznatna sklonost prljanju osigurava da se i izvana unesena hrana za alge i gljivice ne uspijeva zadržati na fasadi.

Suho – prirodno – dugovječno

StoSilco® blue je vrlo vodoodbojan, a ipak posjeduje i odličnu propusnost za CO2 i vodenu paru. Ova završna žbuka, vrlo otporna na atmosferske utjecaje, nanosi se lopaticom ili se mokro prska. Može se tonirati odabranim tonovima boje prema StoColor sustavu. StoSilco® blue može se nabaviti u varijanti grebane žbuke ili žbuke za modeliranje. Nije goriva i ne sadrži otapala ni omekšivače.

zastita

Untitled-2

Predavanje o opusu Nikole Dobrovića u Dubrovniku

header_2

KRUNOSLAV IVANIŠIN

predavanje o opusu Nikole Dobrovića u Dubrovniku

Izložba o radu Nikole Dobrovića (1897. -1967.), jednog od najvažnijih predstavnika moderne arhitekture u bivšoj Jugoslaviji, proizašla je iz knjige Dobrović in Dubrovnik – A Venture in Modern Architecture autora Krunoslava Ivanišina, Wolfganga Thalera i Ljiljane Blagojević koja pažljivo istražuje Dobrovićev rad i kako je on utjecao na arhitekturu Dubrovnika i okolnih mu područja.

Arhitekt Nikola Dobrović djelovao je u Dubrovniku od početka tridesetih do II. svjetskog rata i u tom razmjerno kratkom vremenskom razdoblju projektirao je i uglavnom izveo niz obiteljskih kuća, javnih zgrada i tzv. parkovnih uređenja.

Hotel Grand, koji ujedno i označava početak turizma u suvremenom smislu na otoku Lopudu, Vila Adonis i Vila Vesna samo su neki od projekata koji će biti predstavljeni na ovoj izložbi, a postali su ikone dubrovačke arhitekture prve polovice 20. stoljeća.

Nacrti, dokumentacija i brojne Thalerove fotografije donose uvid u arhitektonsko stvaralaštvo slavnog arhitekta.

U sklopu otvorenja izložbe održat će se razgovor o knjizi Dobrović in Dubrovnik – A Venture in Modern Architecture s autorima Ljiljanom Blagojević (Arhitektonski fakultet Beograd), Krunoslavom Ivanišinom (Arhitektonski fakultet Zagreb) i Wolfgangom Thalerom koji će moderirati Dubravko Bačić.

Nikola Dobrović rođen je u Pečuhu 1897., a umro u Beogradu 1967. godine. Na Odsjeku za arhitekturu Češke visoke tehničke škole (ČVUT) u Pragu diplomirao je 1923. godine. U češkoj prijestolnici djeluje desetak godina. U Dubrovniku se nastanjuje 1934. godine, gdje živi i radi do 1943. Desetogodišnje dubrovačko razdoblje najplodnije je i najvažnije razdoblje Dobrovićevog autorskog opusa. Poslije II. svjetskog rata djeluje u Beogradu. Od 1948. godine pa do smrti profesor je na beogradskom Arhitektonskom fakultetu. Bio je član RIBA i SANU i dopisni član JAZU.

U četvrtak 3. ožujka, u Oris Kući arhitekture, Krunoslav Ivanišin održat će predavanje o opusu Nikole Dobrovića u Dubrovniku.

Izložba o radu Nikole Dobrovića (1897. -1967.), jednog od najvažnijih predstavnika moderne arhitekture u bivšoj Jugoslaviji, proizašla je iz knjige Dobrović in Dubrovnik – A Venture in Modern Architecture autora Krunoslava Ivanišina, Wolfganga Thalera i Ljiljane Blagojević koja pažljivo istražuje Dobrovićev rad i kako je on utjecao na arhitekturu Dubrovnika i okolnih mu područja.

Ulaz je slobodan za sve posjetitelje, a izložba će se moći razgledati do 6. 3. 2016. godine.

 

Kako postići savršenu akustičnost prostorije?

Pogoditi pravi ton u razgovoru, glazbi ili predavanju, predstavlja osnovu dobre komunikacije. Da bi se ovaj ton mogao i dobro percipirati, potrebno je stvoriti prostore koji će imati savršenu akustičnost. To je zadatak projektanata i arhitekata. Ono o čemu Vi morate voditi računa kako biste uz pomoć Sto-akustičnih sustava stvorili optimalnu „klimu u prostoriji“ za slušanje, pronaći ćete brzo i pregledno u ovim pomagalima za projektiranje.

Akustični sustavi tvrtke Sto posjeduju potrebna tehnička svojstva kako bi se u velikom broju prostorija najrazličitije namjene razumljivo prenosili govor i zvuk. Istodobno, zadovoljeni su i najviši oblikovni zahtjevi, posve u skladu s našim motom: Svjesno graditi.

YouTube video: Poboljšanje akustičnosti prostora pomoću Sto-akustičnih stropova
Temeljna znanja Akustika (PDF)

Pomagala za projektiranje sadrže sve informacije o akustičnim sustavima tvrtke Sto koji su relevantni za projektiranje: konstruktivne elemente za ugradnju, materijale i boje, apsorpcijske vrijednosti, detalje i specifičnosti.

Pregled svih akustičnih sustava i proizvoda
Temeljna znanja Akustika (PDF)

Savršena akustičnost
Savršena akustičnost

Pasivna kuća – građevinski standard sa kvalitetom

Untitled

U hladnome godišnjem dobu je potreba za toplotom i udobnošću najveća. Pasivne kuće u uporedbi sa normalnim načinom gradnje mogu opstati bez klasičnih sistema grijanja, i upravo zbog toga nude kvalitetnije življenje sa mnogo prednosti.

Osnova je termički optimirana zgrada, sa odgovarajućim sistemo termoizolacije, u kombinaciji sa alternativnim izvorima energije. Ove osnove nude korisniku vrlo dobru sigurnost snabdijevanja, pri izvrsnoj rentabilnosti i neuporedivo visokim komforom življenja.

Izolacija

Passivhaus zgrade, odnosno kuće, koriste superizolaciju radi smanjenja toplinskog toka kroz zidove, krov i pod u odnosu na uobičajene zgrade. Velik broj različith toplinskih izolatora može biti korišten, čiji je koeficijent prijenosa topline u rasponu od 0,10 do 0,15 W/m2K. Posebna pažnja je posvećena izbjegavanju toplinskih mostova. Negativna strana debele izolacije je ta što je unutarnja površina manja od uobičajenih zgrada, ako ne možemo kompenzirati vanjskim povećanjem zgrade.

Nepropusnost zraka

Zrakonepropusna ovojnica je jedan od najvažnijih dijelova projekta. Konačni rezultat je u manjoj mjeri povezan sa izvođačem nego je više rezultat dobro izabranog rješenja koje mora trajati 10 i više godina. Nepropusnost se postiže zračnim pregradama, pažljivim brtvljenjem svakog spoja vanjskih zidova i svih ulaza cijevi, kabela i sličnog.

Svaka kuća se mora testirati putem blower door testa.

Nepropusnost smanjuje količinu toplog ili hladnog zraka koji prolazi kroz kuću, što omogućuje da sustav mehaničke ventilacije povrati dio topline prije izbacivanja zraka van.

Reference pasivne kuće
Standardni detalji pasivne kuće

Povećane debljine termoizolacionih materijala postavljaju posebne zahtjeve na Arhitekte i izvođače, te podrazumijevaju know-how istih. Zbog toga Sto kao inovativni partner izvođača kao i arhitekte nudi adekvatan proizvodni asortiman, i naravno odgovarajuće servisne usluge poput kvalifikovanih savjetnika, detalja, tenderskih opisa i brošura.

StoTherm Classic za pasivne kuće (Njem. PDF)
Podkonstrukcije atestirane za pasivne kuće (Njem. PDF)

Pasivna kuća - standard budućnosti
Svi fasadni sistemi u pregledu

Pasivna kuća štedi energiju i troškove grijanja
Pasivna kuća štedi energiju i troškove grijanja
Primjer spremanja energije termos boca
Primjer spremanja energije termos boca

66848_DE